ʻO NowemapaʻO ka Papa Hana HoʻoilinaʻAmelika

Nā Papa Pā'ū Kūʻokoʻa Nui e Hoʻokipa ai i ka WaihonaʻAna AinaʻAmelika

Uaʻike aneiʻoe i ka malama o Nowemapa i haʻiʻia aku "Ka Waihona Waiwai KanuiʻAmelika" i ka makahiki 1990? ʻO ka mea i hoʻomaka e like me ka ho'āʻo e haʻi i kahi lā no nā haʻawina i hanaʻia e nāʻAmelika mua i loaʻa i hoʻokahi mahina.

Ua hoʻomakaʻia ia me ka lāʻAmelika. ʻO kekahi o nā mea kūpono loa o ia lā,ʻo Kauka Arthur C. Parker, kekahi Senelen Indian,ʻo ia ke alakaʻi o ka Hale Hōʻikeʻike'Ilepa a me Science i Rochester, NY.

Me kona panaʻana, ua hoʻokaʻawale nā ​​keiki Scouts oʻAmelika i kahi lā no nā "ʻAmelikaʻAmelika" a no nā makahikiʻekolu i hoʻohanohanoʻia ai. I ka makahiki 1915, uaʻaeʻia kekahi'ōlelo hoʻolaha i ka hui o ka HuiʻAhahuiʻAmelika Hui PūʻIa ma Lawrence, KS e kāhea aku i ka'āina e mālama i kēlā lā. Ma ka lā 28 o Sepatemaba, 1915, i ka lua o ka Pōʻonoono o kēlā me kēia Mei i hoʻolahaʻiaʻo ia he lāʻAneʻAmelika.

I loko o nā makahiki, uaʻaeʻole kekahi mau moku'āina i ka lā o kaʻike. ʻOiai ka lua o ka Pōʻonoono i Mei he mea maʻamau no ka hapanui,ʻo kaʻehā o Kepakemapaʻo Kepakemapa he mea maʻamau no ka mea'ē aʻe I ka makahiki 1990, uaʻaeʻo Pelekikena George HW Bush i ka hoʻoholo hoʻohui huiʻia i kohoʻiaʻo "Nuʻukūma" Ke Kānāwai Manamana WaiwaiʻAmelika. Ua hoʻopukaʻia nā manaʻo likeʻole, e like me "Native American Heritage Month" a me ka "National Native Indian and Alaska Native Heritage Month" i kēlā me kēia makahiki mai ka makahiki 1994.

I ka mahaloʻiaʻana o nā malama Māmelika Hui PūʻIa, ke hanana nei nā hanana i ka'āina holoʻokoʻa, a he nui nā māhele o ka'āina i nā hana hoʻohanohano.

Aia 71 mau mākele o ka honua, nā monuments, nā wahi mōʻaukala, a me nā ala hele i ka pilina o ka moʻolelo ma ka moʻomeheu'Anekania. Pono nā hele āpau a pau, akā ināʻaʻoleʻoe i maopopo i kahi e hoʻomaka ai, e nānā i nā wahi ma hope e hoʻohanohano i kēia mahina nui.

Wupatki National Monument, Arizona

I ka makahiki 1100, ua hoʻohui nuiʻia ka'āina akā ua pau nā home i nāʻohana no ka poʻiʻana o ka lua peleʻo Crater Volcano.

ʻOiaiʻo nāʻohana e pono ana e huli i nā wahi'ē aʻe e ulu i nā mea kanu, ua hoʻopiliʻia nā hale liʻiliʻi liʻiliʻi e kekahi mau puʻupuʻu nui, ua hoʻopuniʻia lākou e nā liʻiliʻi liʻiliʻi a me nā hale lua. ʻO Wupatki, Wukoki, Lomaki, a me nā pueb puehu'ē aʻe i hoʻomaka e puka a hoʻonuiʻia ka laulima. ʻO Wupatki kahi hālāwai kūpono no ke kālepaʻana, nā hālāwai, pule, a me nā mea'ē aku. ʻOiai ua neʻe nā kānaka mai Wupatki mai, ua haʻalele loaʻia ka'āina a ua hoʻomanaʻoʻia a mālamaʻia i kēia lā.

E hoʻolālā i kou kipa ma ka Hale Hōʻikeʻikeʻo Wupatki.

ʻO ka'ōmole o ka moku o ka'Āpana'Āinaʻo North River

Makemakeʻoe e kipa aku i kahiʻoiaʻiʻoʻo Indian Village? Ma kaʻOihana Hōʻikeʻike Moʻolelo o nā mokupuniʻo Knife i ka Knife River, hiki i nā malihini ke komo i loko o kahi lepo hou a hoʻolālā maoli i ke ola o nā poʻe Indians. ʻO nā hiʻohiʻona e pili ana i ka nānāʻana i keʻanoʻoihana o nā lole o nā lā a me nā loina, nāʻeke, a me nā mea hou aʻe. He pālahalaha kahi pālahalaha e ulu ana i nā mea kanu likeʻole me ka palaoaʻulaʻula, nā pīniʻulaʻula Hidatsa, a me nā pua hua'iliaʻula Maximilian.

Hiki i nā malihini ke hoʻolohe i nā hoʻomanaʻo o ka nohona Hidatsa Indian maʻamau, a laila e hele i ke kahua kaiāulu o Sakakawea kahi e hoʻonāukiuki ai ka honua ma ke kūlanakauhale, ola me nā pāʻani, nā hana, a me nāʻoihana.

He wahi kūponoʻole ia e kipa ai.

Ka Hale Hōʻikeʻikeʻo Navajo, Arizona

Mālama kēia hoʻomanaʻo'āina i nā hale paliʻekolu o ka poʻe Ancestral Puebloan.ʻO nā hui nui i noho muaʻia ma kahi: Hopi, Zuni, San Juan Southern Paiute, a me Navajo.

Ua kūkulu maoli nā hanauna o ka Hopi i kēia mau hale a kapaʻiaʻo Hisatsinom. ʻO kekahi o nāʻohana Zuni, nāna lākou i kūkulu pueblos, i hoʻomaka i kēia wahi. Ma hope mai, neʻe mailaʻo San Juan Southern Paiute i kahi a noho kokoke i nā hale pali. Ua kaulana lākou no nā hīnaʻi. I kēia lā, ua hoʻopuniʻia kēia wahi e ka lāhui Navajo, e like me ka nui o nā haneli mau makahiki.

Hiki i nā poʻe malihini ke hoʻokipa i kahi hale hoʻokipa hoʻonaʻauao, hale hoʻolālā,ʻekolu mau alahele alakaʻi i alakaʻiʻia,ʻelua mau kahua hoʻomoana, a me kekahi wahi pīkino. E aʻo hou e pili ana i ka Hōʻailona Navajo.

Ke alanui o nāʻauʻauʻona o ke kuamoʻo, Alabama, Arkansas, Georgia, Illinois, Kentucky, Missouri, North Carolina, Oklahoma, a me Tennessee

Ke hoʻomanaʻo nei kēia alahele nui i ka laweʻiaʻana o nā kānaka Cherokee Indian mai ko lākou mau'āina i Tennessee, Alabama, North Carolina, a me Georgia. Ua kipakuʻia lākou e ke aupuni aupuni a me ke ala e hōʻike ana i nā alahele he 17 mau moku Cherokee i hahai ma ke komohana i ka hoʻoilo o 1838-39. Ua halaʻia kahi hapahā o ko lākou poʻe i make ma ke ala e hiki ai i ka "Territory India" - i kapaʻia i kēia lāʻo Oklahoma.

I kēia lā,ʻo ka Trail o Tears National Historic Site kahi e pili ana i kahi 2,200 mile o nā'āina a me nā ala wai a me nā māhele o nā mau mokuʻeiwa.

Ka Manawaʻo Mff National Monument, Iowa

Ua hoʻokumuʻia kēia monument'āina i ka lā 25 oʻOkakopa i ka makahiki 1949. Hoʻokūʻia e ia he 200 mau pūnana'ĀpanaʻAmelika mua i kūkuluʻia ma ka muliwai Mississippi i waena o 450 BC a me AD 1300, me 26 mau puʻupuʻu i nāʻano o nā manu a me nā bea. Hōʻike hōʻike nā puʻupuʻu i kahi kaʻina nui o ka moʻomeheu hale eʻike kupanaha loa.

ʻAʻole i emi iho i ka hapaʻumi o ka 10,000 mau puʻu i loaʻa ma ka'ākau o Iowa.

I kēia lā, he 191 mau mounds i mālamaʻia i loko o ke kumukana, 29 o ia mauʻano heʻano holoholona. Hāʻawiʻia kaʻike'āinaʻo Effigy Mounds i ka poʻe malihini i kahi manawa e aʻo ai e pili ana i kahi moʻomeheu prehistoric e ola like ana me ka honua.

Mesa Verde National Park, Colorado

Ua hoʻokumuʻia kēia moku aupuni i ka makahiki 1906 no ka mālamaʻana i nā hanana o nā kālai'āina o ka makahiki kahiko o Ancestral Pueblo. Ma kahi o 1400 mau makahiki i hala aku nei, koho nā kānaka e noho ana ma kaʻehaʻEhā Konasina i Mesa Verde -ʻo ia hoʻi ka'ōlelo Pelekānia no ka "papa'ōmaʻomaʻo" - no ko lākou home. No nā makahiki he 700 a hiki i kēia mau makahiki, noho nā mamo ma kahi o ka hale, e kūkulu ana i nā kauhale pōhaku maʻemaʻe ma nā hale kaʻa o nā pā.

Hiki i nā poʻe kipa ke kipa i nā hale paliʻekolu, e nānā i nā'ōpū, ke hele ma nā alaloa maikaʻi, a ke hauʻoli i nā helehelena alakaʻi o nā wahi archaeological.E hōʻike ana ka pūnaewele malihini kipa i nāʻoihanaʻoihana a me nāʻoihana'Aiwi o kēia wā.

ʻO Parkka National Park Park, Alaska

Hoʻokumuʻia i ka makahiki 1910, ka papa mele kahiko loa o Alaska e hoʻomanaʻo ana i ka 1804 Battle of Sitka -ʻo ka hakakā hope nuiʻo Tlingit Indian i ka hoʻokūkū Lūkini. ʻO ka mea i koe i kēia manawa,ʻo ia ka pūnaewele o ke kahua kaua o Tlingit a me ke kahua kaua, ma loko o kēia kahua he 113-ʻeka.

ʻO ka hui pūʻana o nā poemoku'ākau o Northwest Coast a me ka nahele ulu moana e hui pūʻia ma ke alahele kahakai i loko o ka pā. I ka makahiki 1905, ua lawe mai ka moku'āinaʻo Alaskaʻo John G. Brady i kahi hōʻiliʻiliʻo totem pole iā Sitka. ʻO nā moʻolelo i kālaiʻia i ka lāʻau kedera i hāʻawiʻia e nā alakaʻi alakaʻi o nā kauhale ma kaʻaoʻao hikina hikina o'Aska.

Ma waho aʻe o nā wahi ākea waho o waho, hiki i nā malihini ke aʻo e pili ana i ka moʻomeheu a me nāʻoihana kahiko, eʻoliʻoli i nā hana hoʻokipa keiki, e hoʻolohe i nā'ōlelo unuhi, a hele i nā helehelena alakaʻi.

ʻO Ocmulgee National Monument, Georgia

Loaʻa ka pilina ma waena o nā kānaka a me nā kumuwaiwai kūlohelohe i kēia monument'āina. ʻO kaʻoiaʻiʻo, he mālama ia i ka moʻolelo o ke ola kanaka ma ka Hikina Hema no nā makahiki he 12000.

Ma waena o 900-1150, ua noho kahi hui kaiaulu o nā mahiʻai ma kēia pūnaewele kokoke i ka muliwaiʻo Ocmulgee. Ua kūkulu lākou i kekahi kūlanakauhale o nā hale lāʻau āpau a me nā puʻu. Ua hanaʻia kekahi mau keʻena āpau o ka honua i lilo i mau wahi e alakaʻi ai i nā hālāwai a me nā hālāwai. Keʻikeʻia nei kēia mau puʻu i kēia lā.

ʻO nā hana'ē aʻe no ka poʻe malihini kipa he mau huakaʻi āpau i alakaʻiʻia, nā holo lio, hele wāwae, a kūʻai i loko o ka Hale HōʻikeʻikeʻOihana o'Ocmulgee National Monument Association. Pani ke kani? E hoʻomākaukau i kāu heleʻana i kēia manawa!