Nā'Ōlelo Indigenous o nā Mexican

Nā'ōlelo i'ōleloʻia ma Mexico

He'āinaʻano nui loaʻo Mekiko ,ʻo keʻano biologically (i manaʻoʻia heʻano megadiverse, a aia i waena o nāʻelima mau aupuni ma ka honua e pili ana i nāʻano olaola) a me nāʻoihana. ʻO ka'ōlelo Pelekaneʻo ia ka'ōlelo aupuni a Melekiko, a ma kahi o 60% wale nō o ka heluna kanaka,ʻo ia hoʻi, he hui'āina'ōiwi a me ka pilina o Europa, akā he mau hapa nui o ka heluna kanaka. 'ōlelo i kā lākou'ōlelo.

Nā'ōleloʻo Mexico

Ua hoʻomaopopo ka moku'āinaʻo Mexico i 62 mau'ōlelo'ōiwi'ōpiopio i'ōleloʻia i kēia mau lā, akā,ʻo ka nui o nā'ōlelo'ōlelo e'ōlelo ana ua nui maoli ma mua o ka 100.ʻO ke kuhihewaʻana ma muli o ka nui o kēia mau'ōlelo he mauʻano likeʻole kekahi i kekahi manawa eʻikeʻia he mau'ōlelo likeʻole. Hōʻike ka papa aʻe nei i nā'ōlelo likeʻole i'ōleloʻia ma Meiko me ka inoa o ka'ōlelo e like me ka mea i kapaʻia e nā mea'ōlelo o ia'ōlelo e hōʻike ana i keʻano hoʻokae a me ka helu o nā mea'ōlelo.

ʻO ka'ōkuhi'ōlelo i'ōleloʻia e ka hui nui loa o nā kānaka ma kahi mamao akuʻo Nahuatl, me kaʻoi aku oʻelua a me ka hapa miliona mau'ōlelo. ʻO Nāhuatl ka'ōlelo i'ōleloʻia e nā Mexica (pronoun -meh -sheka ), aʻo kekahi hoʻi i kapaʻiaʻo Aztecs i kekahi manawa i ka piko o Mexico. ʻO ka'ōlelo kūʻokoʻa'ōiwi lua-ʻoi loa i'ōleloʻiaʻo Maya , me kahiʻakahi a me ka hapalua mau'ōlelo. Noho ka Maya ma Chiapas a me ka Yucatan Peninsula .

Nā'Ōlelo Indigenous me nā helu Pelekaneʻo Mexican

Nāhuatl 2,563,000
ʻO Maya 1,490,000
Zapoteco (Diidzaj) 785,000
Mixteco (ñuu savi) 764,000
Otomí (ñahñu) 566,000
Kākau (kʻop) 547,000
Tzotzil a iʻole (batzil kʻop) 514,000
Totonaca (tachihuiin) 410,000
Mazateco (ha shuta enima) 339,000
ʻO Chol 274,000
Mazahua (jñatio) 254,000
Huasteco (kenek) 247,000
'Āina (tsa jujmi) 224,000
ʻO Puredpecha (tarasco) 204,000
Mixe (hele) 188,000
Tlapaneco (mepha) 146,000
Tarahumara (rarámuri) 122,000
Zoque (o'de pūt) 88,000
Mayo (yorema) 78,000
Tojolabal (tojolwinik otik) 74,000
ʻO Chontal de Tabasco (yokotʻan) 72,000
Popoluca 69,000
Chatino (cha'cña) 66,000
'Amoku (ʻauhau) 63,000
Huichol (wirrárica) 55,000
ʻO Tepehuán (o'dam) 44,000
Kekahi (driki) 36,000
Popoloca 28,000
Koʻo (nāayeri) 27,000
Kanjobal (27,000)
Yaqui 25,000
ʻO Cuicateco (pōʻai yu) 24,000
Mame (qyool) 24,000
Huave (kahi'ōlelo) 23,000
Kepehua (hamasipini) 17,000
Pame (xigüe) 14,000
ʻO Chontal de Oaxaca (slijuala xanuk) 13,000
ʻO Chuj 3,900
ʻOihana jonaz (uza) 3,100
Kūrijío (varojío) 3,000
ʻO Matlatzinca (botuná) 1,800
Kekchí 1,700
ʻO Chocholteca (chocho) 1,600
Pima (akama) 1,600
Jacalteco (abxubal) 1,300
'Ocuilteco (tlahuica) 1,100
Keka (konkaak) 910
ʻO Quiché 640
Ixcateco 620
ʻO Cakchiquel 610
Kikapú (kikapoa) 580
Motozintleco (mochó) 500
Paipai (Laniʻala) 410
Kumiai (kamia) 360
Ixil 310
Pápago (noih'tam oʻo) 270
Kūʻai 260
Cochimí 240
Lakona (hach tʻan) 130
Kiliwa (kʻolew) 80
Aguacateco 60
Keko 50

Keʻikepili mai CDI, Comisión Nacional para el Desarrollo de los Pueblos Indígenas