Nā'ōlelo i'ōleloʻia ma Mexico
He'āinaʻano nui loaʻo Mekiko ,ʻo keʻano biologically (i manaʻoʻia heʻano megadiverse, a aia i waena o nāʻelima mau aupuni ma ka honua e pili ana i nāʻano olaola) a me nāʻoihana. ʻO ka'ōlelo Pelekaneʻo ia ka'ōlelo aupuni a Melekiko, a ma kahi o 60% wale nō o ka heluna kanaka,ʻo ia hoʻi, he hui'āina'ōiwi a me ka pilina o Europa, akā he mau hapa nui o ka heluna kanaka. 'ōlelo i kā lākou'ōlelo.
Nā'ōleloʻo Mexico
Ua hoʻomaopopo ka moku'āinaʻo Mexico i 62 mau'ōlelo'ōiwi'ōpiopio i'ōleloʻia i kēia mau lā, akā,ʻo ka nui o nā'ōlelo'ōlelo e'ōlelo ana ua nui maoli ma mua o ka 100.ʻO ke kuhihewaʻana ma muli o ka nui o kēia mau'ōlelo he mauʻano likeʻole kekahi i kekahi manawa eʻikeʻia he mau'ōlelo likeʻole. Hōʻike ka papa aʻe nei i nā'ōlelo likeʻole i'ōleloʻia ma Meiko me ka inoa o ka'ōlelo e like me ka mea i kapaʻia e nā mea'ōlelo o ia'ōlelo e hōʻike ana i keʻano hoʻokae a me ka helu o nā mea'ōlelo.
ʻO ka'ōkuhi'ōlelo i'ōleloʻia e ka hui nui loa o nā kānaka ma kahi mamao akuʻo Nahuatl, me kaʻoi aku oʻelua a me ka hapa miliona mau'ōlelo. ʻO Nāhuatl ka'ōlelo i'ōleloʻia e nā Mexica (pronoun -meh -sheka ), aʻo kekahi hoʻi i kapaʻiaʻo Aztecs i kekahi manawa i ka piko o Mexico. ʻO ka'ōlelo kūʻokoʻa'ōiwi lua-ʻoi loa i'ōleloʻiaʻo Maya , me kahiʻakahi a me ka hapalua mau'ōlelo. Noho ka Maya ma Chiapas a me ka Yucatan Peninsula .
Nā'Ōlelo Indigenous me nā helu Pelekaneʻo Mexican
Nāhuatl | 2,563,000 |
ʻO Maya | 1,490,000 |
Zapoteco (Diidzaj) | 785,000 |
Mixteco (ñuu savi) | 764,000 |
Otomí (ñahñu) | 566,000 |
Kākau (kʻop) | 547,000 |
Tzotzil a iʻole (batzil kʻop) | 514,000 |
Totonaca (tachihuiin) | 410,000 |
Mazateco (ha shuta enima) | 339,000 |
ʻO Chol | 274,000 |
Mazahua (jñatio) | 254,000 |
Huasteco (kenek) | 247,000 |
'Āina (tsa jujmi) | 224,000 |
ʻO Puredpecha (tarasco) | 204,000 |
Mixe (hele) | 188,000 |
Tlapaneco (mepha) | 146,000 |
Tarahumara (rarámuri) | 122,000 |
Zoque (o'de pūt) | 88,000 |
Mayo (yorema) | 78,000 |
Tojolabal (tojolwinik otik) | 74,000 |
ʻO Chontal de Tabasco (yokotʻan) | 72,000 |
Popoluca | 69,000 |
Chatino (cha'cña) | 66,000 |
'Amoku (ʻauhau) | 63,000 |
Huichol (wirrárica) | 55,000 |
ʻO Tepehuán (o'dam) | 44,000 |
Kekahi (driki) | 36,000 |
Popoloca | 28,000 |
Koʻo (nāayeri) | 27,000 |
Kanjobal | (27,000) |
Yaqui | 25,000 |
ʻO Cuicateco (pōʻai yu) | 24,000 |
Mame (qyool) | 24,000 |
Huave (kahi'ōlelo) | 23,000 |
Kepehua (hamasipini) | 17,000 |
Pame (xigüe) | 14,000 |
ʻO Chontal de Oaxaca (slijuala xanuk) | 13,000 |
ʻO Chuj | 3,900 |
ʻOihana jonaz (uza) | 3,100 |
Kūrijío (varojío) | 3,000 |
ʻO Matlatzinca (botuná) | 1,800 |
Kekchí | 1,700 |
ʻO Chocholteca (chocho) | 1,600 |
Pima (akama) | 1,600 |
Jacalteco (abxubal) | 1,300 |
'Ocuilteco (tlahuica) | 1,100 |
Keka (konkaak) | 910 |
ʻO Quiché | 640 |
Ixcateco | 620 |
ʻO Cakchiquel | 610 |
Kikapú (kikapoa) | 580 |
Motozintleco (mochó) | 500 |
Paipai (Laniʻala) | 410 |
Kumiai (kamia) | 360 |
Ixil | 310 |
Pápago (noih'tam oʻo) | 270 |
Kūʻai | 260 |
Cochimí | 240 |
Lakona (hach tʻan) | 130 |
Kiliwa (kʻolew) | 80 |
Aguacateco | 60 |
Keko | 50 |
Keʻikepili mai CDI, Comisión Nacional para el Desarrollo de los Pueblos Indígenas